Prema predlogu ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, novi ministar odbrane trebalo bi da bude Rustem Umerov. Prvi čovek najvažnijeg resora u vladi Ukrajine je preduzetnik i investitor krimsko-tatarskog porektla koji već godinama vodi kampanju za oslobađanje crnomorskog poluostrva Krim, nezakonito anektiranog 2014. godine od strane Rusije. Umerov je rođen 1982. u blizini Samarkanda u tadašnjoj Sovjetskoj Republici Uzbekistan. Kao i mnogi deportovani krimski Tatari, on i njegova porodica vratili su se na Krim tokom političkog otvaranja Sovjetskog Saveza.
Ruski vojni brod kod Krima
Kako pišu ukrajinski mediji, bio je stipendista američkog programa za buduće lidere (FLEX) i smatra se stručnjakom za finansije. Nakon što je od 2019. do 2022. bio član desno orijentisane liberalne stranke Holos u ukrajinskom parlamentu, pre godinu dana imenovan je za šefa upravljanja državnom imovinom.
Umerov se godinama zalaže za prava krimskih Tatara i njihov povratak u pradomovinu. Takođe je potpredsednik Krimske platforme, godišnjeg foruma posvećenog ponovnoj integraciji poluostrva u Ukrajinu. Nakon aneksije Krima, a pre svega nakon invazije ruske vojske na Ukrajinu, 41-godišnji musliman u više navrata je uspešno vodio kampanju u tajnim pregovorima za razmenu ratnih zarobljenika i za sigurne koridore izvan ratnih zona.
Umerov je takođe bio uključen u pregovore koji su doveli do sporazuma o žitu između Rusije i Ukrajine u julu 2022. Smatra se i da ima dobre odnose sa Turskom. Na društvenim mrežama se špekuliše je li tajming njegovog imenovanja povezan sa sastankom turskog predsednika Recepa Tayipa Erdogana i Vladimira Putina ovog ponedeljka u Sočiju na Crnom moru.
Krimski Tatari su turkofona, većinom muslimanska etnička skupina koja je do 1940-ih činila većinu stanovništva na jugu poluostrva Krim na Crnom moru. Od 15. veka do aneksije Krima od strane Ruskog carskog 1783. godine, krimski Tatari su imali svoju vlastitu, uglavnom nezavisnu državu u obliku Krimskog kanata unutar sfere uticaja Osmanskog Carstva.
Tokom nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu, neki krimski Tatari su se pridružili nemačkom Wehrmachtu u nadi da će dobiti veću nezavisnosti. Sovjetski diktator Josif Staljin iskoristio je ovo kao priliku da celokupnu populaciju Krimskih Tatara deportiuje u centralnu Aziju nakon što je osvojio Krim 1944. godine.
